Novosti > Zahvaljujući opremi kombajna, odmah nakon završetka posla znamo koliki nam je prinos

Zahvaljujući opremi kombajna, odmah nakon završetka posla znamo koliki nam je prinos

Zahvaljujući opremi kombajna, odmah nakon završetka posla znamo koliki nam je prinos

Kombajn se koristi za berbu desetak ratarskih kultura - kukuruza, suncokreta, uljane repice, soje...

BEKTEŽ - Jedan od najsuvremenijih poljoprivrednih strojeva u Hrvatskoj svakako je kombajn tvrtke Case IH, koji se može koristiti višenamjenski u žetvi i berbi desetak ratarskih kultura. Nakon proljetnog sajma poljoprivredne mehanizacije u Gudovcu, taj je stroj, vrijedan oko 220 tisuća eura (bez poreza), prešao u vlasništvo obitelji Malnar iz Bekteža, koja kombajnom godišnje obrađuje oko 1.000 hektara poljoprivrednih površina. Ivica Malnar je, kako tvrdi, u poljoprivrednu mehanizaciju već uložio više od pet milijuna kuna.

- Jednostavno moramo pratiti europsku poljoprivrednu tehnologiju i mehanizaciju koja racionalnije troši gorivo, a zahtijeva manje ljudskog rada. Sam kombajn se po cijeni znatno ne razlikuje od kombajna ostalih proizvođača koji dominiraju na ovome tržištu, jedino mu je prilično skup heder za pšenicu i kukuruz, ali to je i najskuplji dio stroja. Kombajn se inače koristi i za berbu suncokreta, uljane repice, soje, ukratko, svih ratarskih kultura, pa se isplati uložiti u njega. U žetvi svih ratarskih kultura kombajn bi se uz dnevni učinak od 12 sati rada prema tržišnim cijenama trebao isplatiti za šest-sedam godina. Tu računamo i amortizaciju, održavanje, gorivo i trošak radnika koji njime upravlja. Radni vijek mu je desetak godina i, uz redovito održavanje, sigurno će se isplatiti. Najveći problem je naći prave ljude za rad s ovakvim strojevima - rekao je Ivica Malnar, koji je ovakav kombajn prvi put vidio na jednom austrijskom OPG-u kod poljoprivrednika koji posjeduje pet takvih strojeva.

Uz kabinu, koja je kvalitetno izolirana od buke i prašine, kombajn je opremljen i klima-uređajem kao i mini računalom s postavkama za upotrebu u različitim uvjetima rada, pri žetvi različitih ratarskih kultura. Upitali smo njegovog novog vlasnika Ivicu moraju li stoga ratari proći i tečaj informatičkog opismenjavanja.

- Kombajn ćemo uglavnom voziti ja ili jedan naš zaposlenik koji poznaje osnove rada na računalu. Današnja tehnologija toliko napreduje da se gotovo svi noviji strojevi u radu koriste računalima. Računalu u kabini kombajna zadajete osnovne parametre: brzinu kretanja, brzinu bubnja, razmak gornjih i donjih sita, a postoji i sustav samopodešavanja posebno za svaku ratarsku kulturu. Kombajn je također opremljen sustavom automatskog mjerenja vlage i trenutačnog prinosa po hektaru tako da odmah nakon završetka posla imamo točnu informaciju koliki nam je prinos pojedine kulture po hektaru. Ali, u ovome je poslu ipak presudan čovjek. Dugogodišnje iskustvo u radu s poljoprivrednim strojevima tehnologija ne može zamijeniti, jer se radi o brzini istovara ili radu stroja u hodu, za što je, u svakome slučaju, čovjek taj koji upravlja strojem. Nama računalo neće biti problem zato što smo ga imali i u prijašnja dva kombajna, koja su također bili strojevi poznatih svjetskih proizvođača - rekao je poljoprivrednik Ivica Malnar.

Izvor:Glas Slavonije
Autor:Hrvoje KUSIK